Christian Schwarz-Schilling   Prof. Dr. Schwarz-Schilling

Bivši savezni ministar za poštu i telekomunikaciju

Bivši visoki predstavnik i opunomoćenik Evropske Unije za Bosnu i Hercegovinu

U sred Evrope je između 1992 i 1995 vođen rat, kakav se nije mogao zamisliti nakon 1945. Preko 100.000 mrtvih, mnogobrojni, za koje se još uvijek ne zna gdje su, bezbroj ranjenih i traumatiziranih. Osim toga rat je iskorjenio na stotine hiljada ljudi, pokrao ih njihovog doma, prognao u inozemstvo, otrgao od njihovih familija i na kraju pokrao najveće bogatstvo Bosne i Hercegovine, naime njen narod.

Ja sam već tokom rata bio pokrovitelj humanitarnih akcija, koje je Merhamet Njemačka organizovao za zlostavljenu zemlju na Balkanu. Jedan doprinos, koji smo mi tada kao pokrovitelji - mnogi od nas tadašnji zastupnici u parlamentu – mogli da damo, je bilo uspostavljanje javnosti i iznošenje u javnost.

Drago mi je da i danas mogu da djelujem kao pokrovitelj Merhameta Njemačke. Ovaj zadatak mi je počast a ujedno i zvanje, obzirom da se već dugo godina zalažem za sudbinu naroda na Balkanu. Moj doprinos je ostao sve do danas a počeo je sam mojim povlačenjem 1993 god. i nastavio za vrijeme mog vanjskog gremija i gremija za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog Bundestaga.

 


 

Marie Luise Beck   Marieluise Beck, članica njemačkog parlamenta

- Predsjedavajuća njemačko-bosanske parlamentarne grupe u njemačkom Bundestag-u.
- Od 1980. član stranke Bündnis 90/Die Grünen
- Govornica prve zelene frakcije u njemačkom Bundestag-u, zajedno sa Petrom Kelly i Otto Schily-jem.
- Od 1983. član njemačkog Bundestaga.
- Od 1998. do 2005. opunomoćenica za migraciju, izbjeglice i integraciju i od 2002. parlamentarna državna tajnica u saveznom ministarstvu za porodicu, seniore, žene i omladinu.
- Od 2005. član vanjske komisije zadužena za zemlje istočne i jugoistočne Evrope.
- Član parlamentarne skupštine u Vijeću Evrope.
- Zamjenica člana parlamentarne skupštine OSZE-a.


 

Michael Weichert   Michael J. Weichert, honorarni konzul za BiH u Lajpcigu

- Političar njemačke partije Bündnis 90/Die Grünen i član saskog parlamenta.
- Zamjenik frakcijskog predsjedavajućeg i govornik za ekonomiju, turizam, poljoprivredu i za zaštitu potrošača.
- Dopredsjednik parlamentarnog foruma srednje i istočne Evrope.
- Osnivač udruženja „Udruženje za unapređenje partnerstva između gradova Leipzig-Travnik" (1997.).
- Počasni građanin Travnika.


 

Tilman Zülch   Tilman Zülch, predsjednik Društva za ugrožene narode

Bosna i Hercegovina je 1995. nakon uvođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma podijelila. Sjeverni dio se prepustio srpskim počiniteljima i time otežao povratak prognanih. Ovaj sporazum su, između ostalih, potpisali USA, Francuska, Velika Britanija i Njemačka. 2,2 miliona Bosanaca i Heercegovaca je raseljeno i izbjeglo. Trupe NATO-a su nakon rata postavljene na granicama oba bosanska entiteta, umjesto da su pomogale povratak prognanih. Pri tome je sporazum (Annex VII) predvidio pravo svih izbjeglica i prognanih da se vrate na svoja ognjišta. Danas je Bosna i Hercegovina jedna podijeljena i osiromašena zemlja. Žrtve rata, zlostavljani, ranjeni, logorski zarobljenici, izbjeglice i prognani pali su u zaborav.

Dok se Srbija i Hrvatska približavaju ulasku u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina ostaje žrtva rata i genocida. 17 godina nakon rata je od ca. 2,2 miliona izbjeglica i protjeranih još uvijek jedan milion ljudi van svoje zemlje, i nisu se mogli vratiti svojim domovima. Situacija izbjeglica je katastrofalna. U Bosni i Hercegovini trenutno postoji ukupno 156 izbjegličkih kampova. Od toga su 43 u Republici Srpskoj i 107 u Federaciji Bosne i Hercegovine. U ovim kampovima aktuelno živi ca. 8.600 osoba (2.900 familija). Potpuno zaboravljeni od međunarodne javnosti i bez odgovarajuće medicinske opskrbe oni pokušavaju ustrajati u barakama i provizornim smještajem u izbjegličkim kampovima kao što su to: Karaula (Tuzlanski Kanton), Višća (Opština Živinica), Ježevac (Opština Banovići), Špionica (Srebrenik). Teška situacija ovih ljudi treba da bude tematizirana s ciljem da internacionalna javnost skrene pažnju na njihovu sudbinu, te da bosanskohercegovačka vlada i odgovarajuća Ministarstva poduzmu hitne mjere, kako bi se svi njeni građani mogli vratiti na svoja ognjišta. I dok su politički ciljevi prioritetno upućeni brzom ulasku u Evropsku uniju, ne smiju se zaboraviti potrebe i nužnost ovih ljudi. Iako se Maršal plan ne može primjeniti za obnovu Bosne i Hercegovine, moralo bi se pomoći barem onima koji već 17 godna čekaju na povratak u sigurnost i život s malo više dostojanstva.

Molim Vas da pomognete „Merhametu Njemačka“, kako bi se sudbina ovih ljudi iznijela u javnost i van granica Bosne i Hercegovine. To bi bio prvi korak ka boljoj perspektivi u BiH.